ZDRAVO BIO!
Izdvojeno Medicina

Stres je bolest današnjice

Niko se danas praktično ne može sačuvati od stresa. Vreba sa svih strana i sustiže u svakoj prilici. Kako se zaštititi, kako spriječiti ili ukloniti stres?

Koristan ili štetan stres?

Iako je po definiciji stres štetan, postoji i pozitivan stres. To je onaj neznatan stres koji nas podstiče na djelovanje, na napredovanje. Pokreću se zalihe energije, povećava se sposobnost i brzina reagovanja, primjera radi u slučaju opasnosti. Štetan stres je svaki iole veći stres jer iscrpljuje snagu i slabi otpornost tijela.

Poznate posljedice su: nervoza, pretjerana osjetljivost, oslabljena odbrambena sposobnost organizma, loš san. Taj nas stres umara, remeti metabolizam, izaziva debljanje ili mršavljenje i direktan je uzrok brojnih poremećaja (čir dvanaestopalačnog crijeva i želuca, problemi sa srcem, migrena).

Stres nas čini bolesnima. Stres izbezumljuje i najtrijezniju glavu. Trudimo se do iznemoglosti nositi se s problemom, no na kraju gubimo tlo pod nogama. Vidimo samo tamnu stranu svakodnevnice, brige i tjeskobe. Zaboravljamo ili ne možemo sagledati drugu, svijetliju i vedriju stranu života.

Blokirana čula

Karakteristika osobe pod stresom je “zatvorenost”. Zamoreni organizam nije sposoban primiti nikakve nove podsticaje, ni osjećaje, ni informacije. Pod stresom smo napeti, zatvaramo se, stežu se mišići, živci, razum, kako bismo se oduprli novom stresu. Stres blokira čula.

Pronaći ravnotežu

Od izuzetne je važnosti pravovremeno izbjeći različite vrste stresa, ne samo s medicinske strane gledano. Potrebno je to iz dana u dan, u svakodnevnim postupcima, nastojeći najbolje iskoristiti vrijeme i pronaći ravnotežu između obaveze i zadovoljstva.

Ne zadirući u “alhemiju”, koja povezuje naš mozak i osjećaje s onim tjelesnim, znamo da zdravlju najbolje pogoduje ono što je ugodno, za razliku od onoga što nas čini tužnim ili nemirnim. Potražite ono što vas čini tužnim ili nemirnim.

Potražite ono što vam čini zadovoljstvo, obogatite čula podsticajima. Vaš će mozak početi proizvoditi endorfine, molekule zadovoljstva koje ublažuju bol, umiruju i stvaraju dobro raspoloženje.

Opuštanje

Opuštanje je jedan od najdjelotvornijih načina da se ponovo zadobije snaga. Discipline kao što su joga, meditacija ili slične tehnike za relaksaciju pomažu da pronađete sklad duha i tijela.

Opuštanje ne poništava uzrok stresa, ali ublažava njegovo djelovanje na tijelo i duh. Smanjuje se napetost mišića i oni se opuštaju. Potom slijedi opuštanje glatkih mišića cijelog organizma (crijeva, želuca, bronhija, mokraćnih kanala).

Svrha je opustiti sve napete mišiće i ukloniti unutrašnje grčeve koji nam blokiraju energiju. Mala, vrlo jednostavna vježba za opuštanje zasniva se na disanju.

Obavlja se uveče u krevetu i prekida začarani krug umora: zatvorite oči, dlanove položite na trbuh, ne pritiskajući ga, pa sporo izdišite i udišite. Ponovite to nekoliko puta. Ova vježba opušta dijafragmu i pospješuje dotok kiseonika, a time i uklanjanje toksičnih materija iz tkiva.

Spavanje

Među najvažnijim uslovima uspješnog opuštanja svakako je priprema za spavanje. Osoba koja se zna dobro opustiti zaspaće bez teškoća. Mozak će lako dostići stanje alfa (stanje između budnosti i sna).

Tokom noći opuštanje mišića biće kvalitetno, a time će i san biti bolji. Prenapete osobe ostaju napete i za vrijeme spavanja. To objašnjava njihova teška, mučna buđenja.

Djelovanje opuštanja na spavanje očitava se i u tome što se ujutro budimo odmoreniji i s vremenom nam treba sve manje sna. Dakle, san je individualna potreba, različita od osobe do osobe.

Oni kojima je dovoljno 5 sati spavanja, doći će do svog optimalnog sna od 5 sati trajanja, a oni kojima treba 7 sati sna da bi se budili odmorni, djelotvornim opuštanjem dostići će svojih 7 sati spavanja.

Hrana

Da biste iz tijela uklonili toksične materije, dobro je, primjera radi, crno grožđe, koje je prirodni čistač organizma. Treba ga jesti više puta na dan, svježeg ili piti iscijeđeni sok bez šećera.

Ne jedite crno grožđe i ne pijte sok od grožđa ako imate preosjetljiva crijeva ili želudačne tegobe.

Hrana, osim što nas hrani, jača otpornost organizma oslabljenog stresom. Treba iskoristiti sve blagodeti prirode, a posebno začinskog bilja, i njime obogatiti svkodnevni jelovnik. Ono će hrani dati bolji ukus, olakšaće probavu, a pomoći će i u borbi protiv suvišnih kilograma.

Svaki dan treba uzimati vitamine B-grupe

Riječ je o vitaminima (njih 10) koji štite i učestvuju u radu nervnog sistema. Zovemo ih antistresnim vitaminima. Treba ih uzimati za vrijeme jela kako bismo izbjegli moguće neugodne probleme.

Vrlo bitno

Kalcijum i magnezijum antistresni su minerali i djelotvorno opuštaju, štite i jačaju posebno poprečno-prugasto mišiče. Prava je blagodet svakodnevno uzimati i vitamin C kako bi očuvali ili pak učinili jačim imuni sistem. Tim više jer je vitamin C odgovoran za rad adrenalne žlijezde i proizvodnju antistresnih hormona.

Izvor: www.fitness.com.hr

Related posts

Prednosti grupnog vježbanja u odnosu na samostalan rad u teretani

admin

Kakve dobrobiti za naše zdravlje ima čokolada?

admin

Ledene kupke protiv upale mišića

admin

Leave a Comment