ZDRAVO BIO!
Izdvojeno Medicina

Da li je moguće ojačati i obnoviti zubnu gleđ

Saznajte kako ojačati i obnoviti zubnu gleđ. Šta sve utiče na nju, kao i koje tablete koristiti za jačanje gleđi i u kom uzrastu ih treba davati djeci?
Kako ojačati i obnoviti zubnu gleđ je veoma složeno objasniti. Zubna gleđ je dio zuba koji je od ključnog značaja za njegovo zdravlje. Najjednostavnije bi se moglo reći – redovnim i pravilnim održavanjem oralne higijene i korišćenjem fluora.

Naša gleđ se stvara i prije nego što zub nikne, tako da je i nasledna uloga veoma bitna u izgradnji gleđi. Ona je prva na udaru bakterija i svih faktora iz spoljašnje sredine koji štetno djeluju na zube. Zato se slobodno može reći da je zdrava gleđ preduslov za zdrav zub.

Šta je zubna gleđ?

Zub je izgrađen od tri veoma bitna tkiva: gleđi, dentina i cementa zuba.

Zubna gleđ je kalcifikovano tkivo koje prekriva spoljašnju površinu krune zuba. Nju čine šestougaone gleđne prizme promjera 3-6 µm. Po svom sastavu one su sačinjene od velikih i veoma zbijenih kristala kalcijum hidroksiapatita za koji su vezani joni magnezijuma, natrijuma i karbonata.

Ovi kristali ugrađeni su u finu mrežu veoma čvrstih i gotovo potpuno nerastvorljivih proteinskih vlakana. Zahvaljujući ovakvoj građi gleđ predstavlja prvu i glavnu liniju odbrane od karijesa.

U usnoj duplji se stalno dešavaju procesi demineralizacije i remineralizacije. Demineralizacija je proces u toku kog dolazi do oštećenja zuba. Tada kiseline i različiti loši produkti bakterija iz zubnog plaka djeluju upravo na kalcijum hidroksiapatite gleđi. Oni vrše njihovu destrukciju tako što istiskuju jone kalcijuma iz njih i narušavaju njihovu stabilnu građu.

Nasuprot demineralizaciji postoji i proces remineralizacije. To je proces kojim se joni kalcijuma ili fluora ugrađuju u kristale hidroksiapatita obnavljajući njihovu oštećenu strukturu. Ukoliko prevagnu procesi demineralizacije nad procesima remineralizacije doći će do pojave karijesa i oštećenja prvo gleđi, pa nakon toga i dentina zuba.

Vjerujemo da vam ovaj stručni opis ne znači baš mnogo. Zato bi bilo možda lakše da gleđ zamislite kao jedan zid sačinjen od velikog broja cigli. Svaki kristal hidroksiapatita predstavlja jednu ciglu.

Ukoliko se iz nekog razloga neka cigla ošteti ili ispadne, kroz taj zid se mnogo lakše može proći i on više nema istu strukturu i jačinu kao prije. Tako je isto i sa zubnom gleđi, ako prevagnu procesi demineralizacije, oštećuju se kristali hidroksiapatita i kroz gleđ se lakše prolazi u dublje strukture zuba.

Istrošena zubna gleđ

Trošenje zuba može biti uslovljeno većim brojem faktora (loše navike, starost…). Zubna gleđ, iako veoma čvrsta, može biti ozbiljno potrošena i bez prisustva karijesa.

Jedno od veoma čestih oboljenja zuba savremenog čoveka jeste bruksizam. Smatra se da je pojava bruksizma srazmjerno povezana sa povećanom količinom stresa.

Mnogi od nas “škrguću”  zubima noću, bude se sa bolom u vilicama i zglobu. Takve osobe imaju zube karakterističnog izgleda. Oni su svi ravni, skoro jednake dužine, kratki i sa “zadebljalim” sječivnim ivicama.

Ono što je posljedica bruksizma jeste što je gleđ zuba potpuno istrošena, odnosno pojedena. Takvim zubima je često do te mjere istrošena gleđ da je dentin potpuno eksponiran. Samim tim je lakše da se razviju oboljenja zuba i da se javi njihova preosjetljivost na hladno ili slatko.

Istrošenost gleđi takođe dovodi i do smanjenja visine zuba, što posljedično smanjuje visinu zagriza, što se ogleda time da osobe imaju sniženu donju trećinu lica (od vrha nosa do brade).

Pacijenti sa bruksizmom imaju najčešće i promjene na zglobovima, koje se odražavaju bolom i “preskakanjem” zgloba. Ono što je neophodno uraditi kod ovih pacijenata jesu brukso folije, tzv. noćni štitnici. Oni su veoma komforni, tanki, relaksiraju žvačne i mimične mišiće i sprečavaju dalje trošenje zubne gleđi.

Nerijetko je zubna gleđ istrošena kao posljedica nekih loših navika, kao što je grickanje stranih predmeta, olovke npr. U tim slučajevima je gleđ do te mjere oštećena da se u njoj napravio prostor tačno dovoljne veličine za smještanje tog stranog tijela i doveo do trošenja gleđi i promjene oblika zuba.

U ovom slučaju je neophodno prvo uticati na pacijenta da prestane da upražnjava tu lošu naviku, a tek nakon toga izvršiti rekonstrukciju zuba (plombom ili protetski, u zavisnosti od defekta gleđi).

Starenje je takođe jedan od predisponirajućih faktora za trošenje gleđi. S obzirom da funkciju zuba i njihovu ulogu smatra se da je istrošenost zuba u starijem životnom dobu sasvim normalna i očekivana.

Napukla zubna gleđ

Pukotine u zubnoj gleđi su veoma česta pojava. Najčešće se uočavaju na gornjim i donjim prednjim zubima.

Pukotine u zubnoj gleđi najčešće nastaju kao posljedica bruksizma. Tada se veoma velike sile koje proizvode mišići prenose na zube i dovode do pucanja kristala hidroksiapatita i stvaranja pukotina u gleđi. One najčešće nisu mnogo uočljive i njih dijagnostifikuje prvo stomatolog.

Konzumiranjem duvana, obojenih napitaka (kafa, čaj, crno vino) ove pukotine se mogu prebojiti i postati uočljivije. Zubna gleđ može da napukne i usled konzumiranja određenih kiselina (najčešće citrusnih). Često se napukla i istrošena gleđ viđa i kod osoba koje boluju od bulimije (usled dejstva kiselina).

Karakteristične promjene na zubu, koje se odlukuju pucanjem i oštećenjem gleđi jesu i klinaste erozije. Najčešće se uočavaju u predjelu vrata zuba i odlikuju se oštrim usjecima u gleđi. Nastaju prilikom dejstva mehaničkih faktora (agresivnog pranja zuba), djelovanja jakih kiselina ili nepravilnog zagriza pri kom se sva sila prenosi na vrat zuba i dovodi do pucanja gleđi u toj regiji.

Klinaste erozije se mogu lako dijagnostifikovati i sanirati. Prvo treba ustanoviti šta je njen uzrok i eliminisati ga, a zatim sanirati eroziju. Najčešće je dovoljno staviti bijelu plombu koja će spriječiti dalje oštećenje i pucanje gleđi.

Kako ojačati i obnoviti zubnu gleđ?

Kako ojačati zubnu gleđ – pitanje koje ste sigurno postavili Vašem stomatologu.

Zubna gleđ se mineralizuje i stvara u toku našeg rasta i razvoja. Nicanjem zuba ta gleđ biva potpuno formirana i izložena noksama iz spoljašnje sredine.

Mnogi kažu da imaju “slabe” zube koji se lako kvare, dok drugi ne vode mnogo računa o svojoj oralnoj higijeni ali imaju prilično zdrave zube. Tajna je u mineralizovanju gleđi.

Od najranijeg djetinjstva treba misliti na zube jer imaju veoma važnu ulogu i treba ih održati zdravim tokom cijelog života. Tada se može i uticati na njihovu mineralizaciju i obnovu. Preporučuje se uzimanje tableta fluora.

Naučno je dokazano da fluor ima sposobnost jačanja i obnove zubne gleđi tako što se ugrađuje u nju. Tačnije u njene kristale hidroksiapatita. Preporuka je da se djeci daju tabletice fluora kako bi se obezbijedila dobra mineralizacija zuba prije i u toku njihovog nicanja.

Potrebno je da se uzimaju tablete u određenim koncentracijama u zavisnosti od životnog doba djeteta :

Djeca od 6 mjeseci do 3 godine – 0,25 mg dnevno;

Djeca od 3 godine do 6 godina – 0.50 mg dnevno;

Djeca od 6 godina i odrasli – 1 mg dnevno.

Tablete se primjenjuju oralno (imaju sistemsko dejstvo), ali je potrebno da se ona sažvaće ili otopi u ustima kako bi imala i direktno dejstvo na gleđ zuba. Maloj djeci, do 3 godine života možete rastopiti u soku, vodi ili čaju. Ono što je važno jeste da se izbjegavaju mlijeko i mliječni proizvodi jedan sat prije i jedan sat nakon uzimanja tableta.

Obnavljanje gleđi se postiže i primjenom pasti za zube sa fluorom. Danas se gotovo i ne mogu naći paste za zube koje ne sadrže fluor.

Potrebno je zube prati najmanje dva puta na dan pastama za zube na bazi fluora. Bitno je i vreme njihove primjene. Preporučuje se ujutru i uveče prije odlaska na spavanje. Fluor se veoma lako ugrađuje u oštećene kristale hidroksiapatita i na taj način potpomaže jačanje i obnovu gleđi.

Preporučujemo redovnu posjetu zubaru na svakih 6 mjeseci. Ne moraju vam promjene na zubima biti vidljive da bi otišli na preventivni pregled.

Related posts

Pet načina da ubrzate metabolizam od ranog jutra

admin

Kako funkcioniše akupunktura?

admin

Medicinska dijeta

admin

Leave a Comment